четвртак, 23. јул 2015.

Sirene

                   
U neverovatnoj galeriji mitoloških bića antike, koja su minulih vekova rasplamsavala maštu avanturista, istraživača i naučnika, svoje su mesto imale i ljubavnice plavih dubina - morske sirene.
    Priča o sirenama više je nego zanimljiva i započećemo je jednim nesumnjivo senzaconalnim otkrićem, koje je među naučnicima Amerike dugo vremena čuvano kao prvorazredna tajna. Sve osobe koje su imale bilo kakve veze s tim otkrićem, prošle su, navodno, poseban tretman, kroz koji prolaze samo retki pojedinci upućeni u najvažnije tajne što se u Sjedinjenim Državama smatraju - vrednim nacionalne sigurnosti. Pa ipak, nekoliko godina nakon otkrića, američki naučnik Richard Carr, ekspert za morsku biologiju, odlučio je da progovori.
    - Na jednoj pešcanoj plaži na Floridi otrkiveno je mrtvo telo neobičnog morskog bića - pola riba, pola čovek! Kreatura koju bismo mogli nazvati 'čovekolika riba' ili 'riboliki čovek', upućuje nas u drevne pomorske legende po kojima je čovjek izašao iz morskih dubina i s vremenom se nastanio na kopnu!
    Dr. Richard Carr je novinarima pokazao i senzacionalnu fotografiju koja bi, na prvi pogled, mogla i da bude proizvod uspešne fotomontaže, ali stručnjaci koji su je analizirali, začudo, nisu uspeli ni potvrditi, a ni demantovati njenu autentičnost.
    - Sada kada smo došli do ovog otkrića - rekao je dr. Carr - sasvim je realno poverovati i u priče o zavodljivim morskim ljubavnicama, sirenama, koje su svojom pesmom i neodoljivim izgledom privlačile pažnju drevnih pomoraca.



MNOGOBROJNA SVEDOČANSTVA

    Verovanje u morske sirene i nepoznata morska bića nadprirodnih moći, postoje u mnogim kulturama sveta.Još su stari Sumeri, a kasnije i njihovi naslednici Babilonci, obožavali morsko božanstvo po imenu Enki (Oannes ili Ea), koje je na jednoj kamenoj fresci sačuvanoj do današnjih dana, prikazano u obličju - pola čovek, pola riba. Oni su doboko verovali da je Ea podučio čoveka umetnosti i nauci i stoga su mu svakog leta prinosili darove.
   Oni su doboko verovali da je Ea podučio čoveka umetnosti i nauci i stoga su mu svakog leta prinosili darove. Grčki pisac Lukijan iz Samosate u delu 'O boginji Siriji', tvrdi da je u Fenikiji vidio crtež semitske boginje Meseca, koja je predstavljena kao sirena: do pasa je bila riba, a od pasa žena! I Biblija pominje riborepo božanstvo u koje su verovali Filistejci, a koje se zvalo Dagon, a rimski pisac Plinije Stariji (23 - 79) ostavio je iza sebe ovu belešku:
    'U mogućnosti sam da pomenem mojim piscima rimske ronioce koji su posvedočili da su uz obalu Španskog okeana videli tritona, što svakim delom tela i u svakom pogledu savršeno podseća na čoveka...' 
   Japanska je sirena, poznata pod imenom Ningyo. Vitkog je ribolikog tela, s glavom lepe žene i ljudima donosi sreću. U mitologijama Polinezije, Mikronezije i Melanezije pojavljuje se morsko božanstvo Vatea, s izgledom - pola čovek, pola dupin, a predanja američkih Indijanaca govore o postojanju dve vrste čudovišta: jedno su nazivali Nagas i imalo je telo kao zmija, a glavu kao čovek, a drugo Makara, bilo je - pola riba, pola sisar!
    U krajevima koje zapljuskuje Južno kinesko more i dan-danas se veruje u postojanje morskog čudovišta Haiho shang. Njegov je izgled odista neobičan: ima obrijanu glavu, snažnu muskulaturu i riblji rep. Za vreme olujnih nevremena napada i potapa brodove, a pomorce onosi u mračne morske dubine gde ih proždire! 


ODISEJ I SIRENE
    
    Ipak, prvi književni opis morskih sirena nalazimo u grčkoj mitologiji. Homer ih spominje u

 svojoj Odiseji. Prisetimo se: kada je prolazio pored Ostrva sirena,Odisej je svojim mornarima zapušio uši voskom kako ne bi čuli njihov božanski glas, koji neodoljivo privlači, opija i ubija. Istodobno, naredio je da ga čvrsto vežu za katarku kako ni sam ne bi načinio glupost i brod usmerio ka morskoj caroliji iz koje im ne bi bilo povratka.
    Kada se lađa našla nadomak legendarnog Ostrva sirena, začula se zvonka i umiljata pesma:
'...Dođi Odiseju slavni, o ahejska velika diko!
Zaustavi lađu i stani, da poslušaš pesmu našu.
U crnoj lađi pokraj nas nije prošao niko,
a da poslušao ne bi milozvučno pevanje naše...'
(Odiseja, XII pjevanje)

    Ne obazirući se na molbe Odiseja, koji je uistinu bio očaran zanosnom pesmom i iskreno zaželio zauvek slušati čarobne zvuke morskih ljubavnica, mornari ga privežu s još više konopaca i zaveslaju udvostručenom snagom. Tako je Odisej nakažnjeno slušao magičnu p
esmu sirena, koja je svim drugim pomorcima donosila nesreću i kob.

Нема коментара:

Постави коментар